Skip to main content
Kako si možemo pomoći da poboljšamo svoj vid?

Poboljšanje vida i očuvanje zdravlja očiju može biti postignuto kroz različite strategije i prakse. Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti kako biste poboljšali svoj vid i očuvali zdravlje očiju:

  1. Redovne oftalmološke preglede: Redovno posećivanje oftalmologa je ključno za otkrivanje i praćenje problema sa vidom. Oftalmolog će vam moći pružiti preciznu dijagnozu i savete.
  2. Pravilna ishrana: Ishrana bogata antioksidansima i hranljivim sastojcima kao što su beta-karoten, vitamin C, vitamin E, i cink može doprineti očuvanju zdravlja očiju. Jedite voće, povrće, orašaste plodove i ribu.
  3. Zaštitite oči od sunca: Nosite sunčane naočare koje štite od štetnih UV zraka, jer dugotrajno izlaganje suncu može oštetiti oči.
  4. Pravilna higijena očiju: Održavajte higijenu očiju pranjem ruku pre dodirivanja očiju i redovnim čišćenjem kapaka.
  5. Odmor očiju: Ako dugo radite za računarom ili čitate, pravite kratke pauze da biste smanjili naprezanje očiju. Praktikujte tehniku nazvanu "20-20-20" - svakih 20 minuta pogledajte u daljinu 20 sekundi kako biste opustili oči.
  6. Prestanak pušenja: Pušenje može povećati rizik od određenih bolesti očiju, uključujući makularnu degeneraciju i kataraktu. Prestanak pušenja može pomoći u očuvanju zdravlja očiju.
  7. Vežbanje: Redovno vežbanje može poboljšati cirkulaciju krvi i smanjiti rizik od određenih bolesti očiju.
  8. Pravilno nošenje kontaktnih sočiva i naočara: Ako nosite kontaktne sočiva ili naočare, važno je da ih pravilno održavate i nosite prema uputstvima oftalmologa.
  9. Smanjenje stresa: Visok nivo stresa može uticati na zdravlje očiju. Vežbanje tehnika opuštanja, kao što je meditacija, može pomoći u smanjenju stresa.
  10. Pijte dovoljno vode: Hidratacija je važna za očuvanje zdravlja očiju.
  11. Dijalog sa stručnjakom: Ako imate bilo kakve probleme sa vidom, obavezno se posavetujte sa oftalmologom radi pravilne dijagnoze i terapije.

Poboljšanje vida zahteva kontinuirane napore i pažnju prema zdravlju očiju. Uvek je najbolje konsultovati se sa stručnjakom kako biste dobili personalizovane smernice i savete za svoju situaciju.

Koje vježbe za oči su dobre i kako ih izvodimo?

Postoji nekoliko vježbi za oči koje možete raditi kako biste održavali zdravlje vaših očiju i olakšali umor očiju uzrokovan dugim razdobljima rada na računalu ili čitanjem. Ovdje su neke od tih vježbi, zajedno s detaljnim uputama o tome kako ih izvoditi:

  1. Vježba za fokusiranje:
    • Sjednite udobno na stolac s pravilnim držanjem.
    • Držite olovku ili drugi predmet na udaljenosti od oko 30 centimetara od vašeg lica.
    • Fokusirajte svoj pogled na taj predmet.
    • Polako pomičite predmet prema nosu dok zadržavate fokus.
    • Vratite predmet natrag na početnu udaljenost.
    • Ponavljajte ovu vježbu 10-15 puta.
  2. Vježba 20-20-20:
    • Ako dugo radite na računalu, svakih 20 minuta pogledajte nešto udaljeno barem 20 sekundi.
    • Ovo će vam pomoći smanjiti naprezanje očiju koje se često javlja kada dugo gledate u blizini.
  3. Vježba za rotaciju očiju:
    • Sjednite udobno.
    • Zatvorite oči i opustite se nekoliko sekundi.
    • Polako otvorite oči i počnite polako rotirati oči u smjeru kazaljke na satu.
    • Napravite 10-15 krugova, a zatim ponovite rotaciju u suprotnom smjeru.
  4. Vježba za treptanje:
    • Ponekad zaboravljamo treptati dok gledamo u ekran ili čitamo.
    • Svjesno zatvarajte oči na nekoliko sekundi svakih nekoliko minuta kako biste održali oči hidratiziranima.
  5. Palming (sakrivanje očiju):
    • Trljajte ruke kako biste ih zagrijali.
    • Zatvorite oči i nježno prekrijte oči dlanovima.
    • Ne pritiskajte oči, samo ih prekrijte i osjetite toplinu dlanova.
    • Ostanite tako nekoliko minuta i opustite se.
    • Ova tehnika pomaže opuštanju očiju.
  6. Vježbe za fokusiranje na blizinu i daljinu:
    • Držite prst ispred nosa i fokusirajte na njega.
    • Zatim brzo premjestite fokus na nešto udaljeno (npr. prozor ili sliku na zidu).
    • Ponavljajte ovu vježbu nekoliko puta.

Redovito izvođenje ovih vježbi može vam pomoći održavati zdravlje očiju i smanjiti umor očiju uzrokovan dugim razdobljima koncentracije na bliskim objektima, kao što su zasloni računala ili knjige. Ako imate ozbiljnije probleme sa vidom ili umorom očiju, uvijek se savjetujte s oftalmologom ili stručnjakom za vid kako biste dobili odgovarajuće savjete i liječenje.

progress

Koji su znakovi da smo pod stresom?

Stres je normalna reakcija na izazove i pritisak, ali može postati problem ako postane hroničan ili suviše intenzivan. Znakovi stresa mogu varirati od osobe do osobe, ali postoje neki zajednički fizički, emocionalni i ponašajni znakovi koji ukazuju na prisustvo stresa. Evo nekih uobičajenih znakova da ste pod stresom:

Fizički znakovi stresa:

Zašto kortizol ili stres nikada ne nestaju?

Kortizol i stres se zapravo smanjuju, ali proces može varirati ovisno o različitim čimbenicima, poput intenziteta stresa, individualne sposobnosti suočavanja sa stresom i trajanja izloženosti stresu. Iako kortizol i stres ne nestaju odmah nakon završetka stresne situacije, njihove razine u tijelu postupno se smanjuju kako se tijelo vraća u stanje ravnoteže.

Evo nekoliko strategija koje možemo primijeniti kako bismo ublažili negativne učinke dugotrajnog stresa i visokih razina kortizola:

Kako klinčići potiču zdravo tijelo

Klinčići su aromatični pupoljci drveta Syzygium aromaticum, često korišteni kao začin u kulinarstvu, ali imaju i širok spektar zdravstvenih koristi. Evo detaljnog opisa kako klinčići potiču zdravo tijelo:

Koja nacija ima najduži životni vijek? Zašto ti ljudi žive tako dugo?

Različite regije u svijetu poznate su po nevjerojatno dugim životnim dobima svojih stanovnika, a nekoliko takvih regija uključuje Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Nicoyu u Kostarici, Loma Lindu u Kaliforniji i otok Ikariju u Grčkoj. Razlozi za dugovječnost ovih populacija su kompleksni i uključuju različite čimbenike kao što su prehrana, način života, genetika i društveni čimbenici. Evo detaljnog opisa svake od ovih regija:

Omega-3 masna kiselina smanjuje vjerojatnost srčanog ili moždanog udara

Omega-3 masne kiseline su skupina esencijalnih masnih kiselina koje se često povezuju s brojnim zdravstvenim koristima, uključujući smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara. Dvije glavne vrste omega-3 masnih kiselina koje se obično istražuju su eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozahexaenska kiselina (DHA), koje se često nalaze u ribi i ribljem ulju.

Istraživanja su pokazala da konzumiranje omega-3 masnih kiselina može imati niz povoljnih učinaka na kardiovaskularno zdravlje, uključujući:

Napravite vlastiti napitak s kalijevim elektrolitom

Elektrolitski napici su napici koji sadrže elektrolite, kao što su kalij, natrij, kalcij, magnezij itd., i koriste se za nadoknadu elektrolita koji se gube tijekom fizičke aktivnosti ili zbog drugih uzroka, kao što su dehidracija ili bolesti. Kalij je važan elektrolit koji pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu i normalnom funkcioniranju mišića, srca i živčanog sustava.

Evo jednostavnog recepta za pripremu elektrolitskog napitka s kalijem kod kuće:

Sastojci: