Skip to main content
Kako si možemo pomoći da poboljšamo svoj vid?

Poboljšanje vida i očuvanje zdravlja očiju može biti postignuto kroz različite strategije i prakse. Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti kako biste poboljšali svoj vid i očuvali zdravlje očiju:

  1. Redovne oftalmološke preglede: Redovno posećivanje oftalmologa je ključno za otkrivanje i praćenje problema sa vidom. Oftalmolog će vam moći pružiti preciznu dijagnozu i savete.
  2. Pravilna ishrana: Ishrana bogata antioksidansima i hranljivim sastojcima kao što su beta-karoten, vitamin C, vitamin E, i cink može doprineti očuvanju zdravlja očiju. Jedite voće, povrće, orašaste plodove i ribu.
  3. Zaštitite oči od sunca: Nosite sunčane naočare koje štite od štetnih UV zraka, jer dugotrajno izlaganje suncu može oštetiti oči.
  4. Pravilna higijena očiju: Održavajte higijenu očiju pranjem ruku pre dodirivanja očiju i redovnim čišćenjem kapaka.
  5. Odmor očiju: Ako dugo radite za računarom ili čitate, pravite kratke pauze da biste smanjili naprezanje očiju. Praktikujte tehniku nazvanu "20-20-20" - svakih 20 minuta pogledajte u daljinu 20 sekundi kako biste opustili oči.
  6. Prestanak pušenja: Pušenje može povećati rizik od određenih bolesti očiju, uključujući makularnu degeneraciju i kataraktu. Prestanak pušenja može pomoći u očuvanju zdravlja očiju.
  7. Vežbanje: Redovno vežbanje može poboljšati cirkulaciju krvi i smanjiti rizik od određenih bolesti očiju.
  8. Pravilno nošenje kontaktnih sočiva i naočara: Ako nosite kontaktne sočiva ili naočare, važno je da ih pravilno održavate i nosite prema uputstvima oftalmologa.
  9. Smanjenje stresa: Visok nivo stresa može uticati na zdravlje očiju. Vežbanje tehnika opuštanja, kao što je meditacija, može pomoći u smanjenju stresa.
  10. Pijte dovoljno vode: Hidratacija je važna za očuvanje zdravlja očiju.
  11. Dijalog sa stručnjakom: Ako imate bilo kakve probleme sa vidom, obavezno se posavetujte sa oftalmologom radi pravilne dijagnoze i terapije.

Poboljšanje vida zahteva kontinuirane napore i pažnju prema zdravlju očiju. Uvek je najbolje konsultovati se sa stručnjakom kako biste dobili personalizovane smernice i savete za svoju situaciju.

Koje vježbe za oči su dobre i kako ih izvodimo?

Postoji nekoliko vježbi za oči koje možete raditi kako biste održavali zdravlje vaših očiju i olakšali umor očiju uzrokovan dugim razdobljima rada na računalu ili čitanjem. Ovdje su neke od tih vježbi, zajedno s detaljnim uputama o tome kako ih izvoditi:

  1. Vježba za fokusiranje:
    • Sjednite udobno na stolac s pravilnim držanjem.
    • Držite olovku ili drugi predmet na udaljenosti od oko 30 centimetara od vašeg lica.
    • Fokusirajte svoj pogled na taj predmet.
    • Polako pomičite predmet prema nosu dok zadržavate fokus.
    • Vratite predmet natrag na početnu udaljenost.
    • Ponavljajte ovu vježbu 10-15 puta.
  2. Vježba 20-20-20:
    • Ako dugo radite na računalu, svakih 20 minuta pogledajte nešto udaljeno barem 20 sekundi.
    • Ovo će vam pomoći smanjiti naprezanje očiju koje se često javlja kada dugo gledate u blizini.
  3. Vježba za rotaciju očiju:
    • Sjednite udobno.
    • Zatvorite oči i opustite se nekoliko sekundi.
    • Polako otvorite oči i počnite polako rotirati oči u smjeru kazaljke na satu.
    • Napravite 10-15 krugova, a zatim ponovite rotaciju u suprotnom smjeru.
  4. Vježba za treptanje:
    • Ponekad zaboravljamo treptati dok gledamo u ekran ili čitamo.
    • Svjesno zatvarajte oči na nekoliko sekundi svakih nekoliko minuta kako biste održali oči hidratiziranima.
  5. Palming (sakrivanje očiju):
    • Trljajte ruke kako biste ih zagrijali.
    • Zatvorite oči i nježno prekrijte oči dlanovima.
    • Ne pritiskajte oči, samo ih prekrijte i osjetite toplinu dlanova.
    • Ostanite tako nekoliko minuta i opustite se.
    • Ova tehnika pomaže opuštanju očiju.
  6. Vježbe za fokusiranje na blizinu i daljinu:
    • Držite prst ispred nosa i fokusirajte na njega.
    • Zatim brzo premjestite fokus na nešto udaljeno (npr. prozor ili sliku na zidu).
    • Ponavljajte ovu vježbu nekoliko puta.

Redovito izvođenje ovih vježbi može vam pomoći održavati zdravlje očiju i smanjiti umor očiju uzrokovan dugim razdobljima koncentracije na bliskim objektima, kao što su zasloni računala ili knjige. Ako imate ozbiljnije probleme sa vidom ili umorom očiju, uvijek se savjetujte s oftalmologom ili stručnjakom za vid kako biste dobili odgovarajuće savjete i liječenje.

progress

Japanska tehnika za dug život

Japanska tehnika za dug život, poznata kao japanski način života ili japanski način ishrane, često privlači pažnju zbog činjenice da Japan ima jednu od najdužih prosečnih očekivanih životnih doba na svetu. Iako se očekivano trajanje života može pripisati različitim faktorima kao što su zdravstvena nega, genetika i životna sredina, postoji nekoliko karakteristika japanskog načina života koje su često povezane s dugim i zdravim životom. Evo nekoliko ključnih aspekata japanskog načina života koji su se često isticali:

Kako se prirodno riješiti lošeg zadaha?

Loš zadah, poznat i kao halitoza, može imati različite uzroke, uključujući problem sa oralnom higijenom, infekcije u ustima, loše prehrambene navike, pušenje, ili čak ozbiljnije zdravstvene probleme. Evo nekoliko prirodnih načina kako se riješiti lošeg zadaha:

Zašto Japanci žive duže?

Japanci često imaju duži životni vijek u usporedbi s mnogim drugim populacijama, a to se pripisuje različitim čimbenicima. Evo nekoliko čimbenika koji se često spominju u vezi s duljim životnim vijekom Japanaca:

Koje vrste vitamina poznajemo?

Postoji mnogo različitih vrsta vitamina, a svaki od njih igra važnu ulogu u održavanju zdravlja i normalnog funkcionisanja organizma. Vitamini se obično dele na dve glavne kategorije: vodotopive i masti-topive vitamini. Evo popisa poznatih vitamina, sa nazivima i oznakama:

Vodotopivi vitamini:

Omega-3 masna kiselina smanjuje vjerojatnost srčanog ili moždanog udara

Omega-3 masne kiseline su skupina esencijalnih masnih kiselina koje se često povezuju s brojnim zdravstvenim koristima, uključujući smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara. Dvije glavne vrste omega-3 masnih kiselina koje se obično istražuju su eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozahexaenska kiselina (DHA), koje se često nalaze u ribi i ribljem ulju.

Istraživanja su pokazala da konzumiranje omega-3 masnih kiselina može imati niz povoljnih učinaka na kardiovaskularno zdravlje, uključujući:

Moramo li zaista piti 8 čaša vode dnevno?

Ideja da svako treba da popije tačno 8 čaša vode dnevno nije nužno tačna ili univerzalna smernica. "Pravilo 8x8," koje sugeriše da treba popiti osam čaša vode po 8 unci svaka (što je ekvivalentno otprilike 2 litre ili pola galona), je pojednostavljena smernica i treba je razumeti u kontekstu individualnih potreba za hidratacijom.

Istina o dnevnom unosu vode je složenija i varira u zavisnosti od nekoliko faktora: