Skip to main content
Smanjite mogućnost moždanog udara

Moždani udar, ili cerebrovaskularni incident, nastaje kada se protok krvi u dijelu mozga prekine, što može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući dugotrajno invaliditet ili smrt. Prevencija moždanog udara je ključna i može značajno smanjiti rizik od njegovog nastanka. U ovom ćemo opisu istražiti korake koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od moždanog udara, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, i druge aspekte zdravog načina života.

Što mogu učiniti da smanjim rizik od moždanog udara?

  1. Kontrola krvnog tlaka: Visok krvni tlak je jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar. Prema studiji objavljenoj u The Lancet, snižavanje krvnog tlaka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara. Preporučuje se redovito praćenje krvnog tlaka i, ako je potrebno, uporaba lijekova za njegovu kontrolu.
  2. Upravljanje kolesterolom: Visoke razine LDL (lošeg) kolesterola doprinose razvoju ateroskleroze, koja može povećati rizik od moždanog udara. Studija objavljena u Circulation pokazuje da statini i drugi lijekovi za snižavanje kolesterola mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara.
  3. Upravljanje dijabetesom: Dijabetes povećava rizik od moždanog udara jer može oštetiti krvne žile. Prema istraživanju u Diabetes Care, kontroliranje razine šećera u krvi kroz prehranu, tjelesnu aktivnost i lijekove može pomoći u smanjenju rizika.
  4. Prestanak pušenja: Pušenje je snažan faktor rizika za moždani udar. Prema studiji objavljenoj u The Lancet, pušači imaju dvostruko veći rizik od moždanog udara u odnosu na nepušače. Prestankom pušenja može se značajno smanjiti rizik.

Koju hranu trebam jesti, a koju izbjegavati?

Hrana koju treba konzumirati:

  1. Voće i povrće: Bogati su vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji pomažu u reguliranju krvnog tlaka i poboljšanju zdravlja srca. Studija u The Journal of Nutrition pokazuje da konzumacija voća i povrća može biti povezana s nižim rizikom od moždanog udara.
  2. Cjelovite žitarice: Namirnice kao što su cjeloviti kruh, zobene pahuljice i kvinoja bogate su vlaknima i hranjivim tvarima koje pomažu u reguliranju kolesterola. Prema istraživanju u The American Journal of Clinical Nutrition, veći unos cjelovitih žitarica povezan je s manjim rizikom od moždanog udara.
  3. Masti ribe: Ribe poput lososa, srdela i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje imaju protuupalna svojstva i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Studija u Stroke pokazuje da omega-3 masne kiseline mogu biti povezane s nižim rizikom od moždanog udara.

Hrana koju treba izbjegavati:

  1. Zasićene i trans-masne kiseline: Ove masti nalaze se u prženim namirnicama, pečenju i prerađenoj hrani te povećavaju razinu LDL kolesterola. Studija u The New England Journal of Medicine pokazuje da visoki unos zasićenih masti može biti povezan s većim rizikom od moždanog udara.
  2. Sol: Visok unos soli može povećati krvni tlak. Američka srčana udruga preporučuje ograničenje unosa natrija na manje od 2.300 mg dnevno kako bi se spriječila hipertenzija.
  3. Dodani šećeri: Slatki napici i slastice mogu dovesti do pretilosti i dijabetesa, što povećava rizik od moždanog udara. Studija u JAMA pokazuje da prehrana s visokim udjelom šećera može biti povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar.

Kako održavanje zdrave težine utječe na moždani udar?

  1. Kontrola krvnog tlaka: Pretilost često ide ruku pod ruku s visokim krvnim tlakom. Studija u Hypertension pokazuje da gubitak težine može značajno smanjiti krvni tlak i time rizik od moždanog udara.
  2. Poboljšanje lipidnog profila: Gubitak težine može pomoći u smanjenju razine LDL kolesterola i povećanju HDL kolesterola (dobrog kolesterola). Istraživanje u Circulation naglašava da zdrava tjelesna težina može biti povezana s manjim rizikom od moždanog udara.
  3. Prevencija dijabetesa: Pretilost je glavni faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Prema studiji u The Lancet Diabetes & Endocrinology, gubitak težine može smanjiti rizik od dijabetesa i time i rizik od moždanog udara.

Kako redovita tjelesna aktivnost utječe na moždani udar?

  1. Krvni tlak: Redovita tjelesna aktivnost pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Studija u The Journal of Hypertension pokazuje da i umjerena i intenzivna tjelesna aktivnost mogu biti učinkovite u regulaciji krvnog tlaka.
  2. Upravljanje težinom: Tjelovježba pomaže u sagorijevanju kalorija i održavanju zdrave tjelesne težine, što smanjuje rizik od moždanog udara.
  3. Kardiovaskularno zdravlje: Redovita tjelesna aktivnost jača srce i poboljšava cirkulaciju, čime se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara. Studija u Circulation ističe važnost tjelesne aktivnosti za smanjenje rizika od moždanog udara.

Kako pušenje povećava rizik od moždanog udara?

  1. Oštećenje krvnih žila: Kemikalije u cigaretnom dimu oštećuju krvne žile, što može dovesti do stvaranja plaka i krvnih ugrušaka. Studija u The Lancet pokazuje da pušači imaju dvostruko veći rizik od moždanog udara u odnosu na nepušače.
  2. Povećanje sklonosti ka zgrušavanju krvi: Nikotin i druge tvari u duhovima povećavaju sklonost krvi ka zgrušavanju, što može dovesti do ishemijskih moždanih udara. Istraživanje u Stroke pokazuje da pušenje povećava rizik od tromboemboličnih događaja.
  3. Povećanje krvnog tlaka: Pušenje doprinosi hipertenziji, što je glavni rizikov faktor za moždani udar.

Kako alkohol povećava rizik od moždanog udara?

  1. Povećanje krvnog tlaka: Prekomjerna konzumacija alkohola može povećati krvni tlak. Istraživanje u Hypertension pokazuje da redovito pijenje velikih količina alkohola može biti povezano s većim rizikom od moždanog udara.
  2. Rizik od krvarenja: Velike količine alkohola mogu povećati rizik od hemoragijskih moždanih udara. Studija u Stroke pokazuje da prekomjerno pijenje može biti povezano s većim rizikom od krvarenja u mozgu.
  3. Utjecaj na srčani ritam: Alkohol može poremetiti srčani ritam i dovesti do razvoja fibrilacije atrija, što povećava rizik od moždanog udara.

Kako krvni tlak povećava rizik od moždanog udara?

  1. Ateroskleroza: Hipertenzija uzrokuje oštećenje arterija i stvaranje plaka, što povećava rizik od blokade krvnih žila. Studija u The Lancet pokazuje da snižavanje krvnog tlaka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara.
  2. Oštećenje malih krvnih žila: Hipertenzija može uzrokovati oštećenje malih krvnih žila u mozgu, što povećava rizik od hemoragijskog moždanog udara.
  3. Opterećenje kardiovaskularnog sustava: Dugotrajno visoki krvni tlak opterećuje srce i krvne žile, povećavajući rizik od moždanog udara.

Kako dijabetes utječe na moždani udar?

  1. Povećano oštećenje krvnih žila: Dijabetes uzrokuje oštećenje krvnih žila zbog visokih razina glukoze u krvi. Prema studiji u Diabetes Care, kontroliranje razine šećera u krvi može smanjiti rizik od moždanog udara.
  2. Povećani rizik od ateroskleroze: Dijabetes može uzrokovati aterosklerozu i time povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara.
  3. Problemi s metabolizmom: Dijabetes često dovodi do problema s metabolizmom masti, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Kako zdrav način života utječe na moždani udar?

  1. Zdrava prehrana: Uključivanje velikih količina voća, povrća i cjelovitih žitarica može pomoći u kontroli krvnog tlaka, kolesterola i tjelesne težine, što smanjuje rizik od moždanog udara.
  2. Redovita tjelesna aktivnost: Tjelovježba poboljšava kardiovaskularno zdravlje, pomaže u kontroli težine i krvnog tlaka, te smanjuje rizik od moždanog udara.
  3. Uzimanje alkohola umjereno i prestanak pušenja: Umjerena konzumacija alkohola i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara.
  4. Upravljanje stresom: Kronični stres može povećati krvni tlak i rizik od moždanog udara. Tehnike upravljanja stresom, poput meditacije i opuštanja, mogu pomoći u smanjenju rizika.

Održavanje zdravog načina života ključno je za smanjenje rizika od moždanog udara i poboljšanje općeg zdravlja. Uvođenjem pozitivnih promjena u prehranu, tjelesnu aktivnost i životne navike, možete značajno smanjiti rizik i poboljšati kvalitetu svog života.

Smanjenje rizika od srčanog zastoja uključuje promjene u načinu života, kontroliranje rizičnih čimbenika i redovite medicinske preglede. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:Pravilna…
Kortizol je hormon koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama i igra važnu ulogu u tijelu. Kortizol ima mnoge funkcije, uključujući regulaciju metabolizma, smanjenje upale, podršku imunološkom…
Klinčići (Syzygium aromaticum) su aromatični crni čavlići koji se često koriste u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini zbog svojih brojnih zdravstvenih koristi. Klinčići mogu biti korisni i za…
Apneja za vrijeme spavanja predstavlja ozbiljno i često nedovoljno dijagnosticirano stanje koje pogađa milione ljudi širom sveta. Karakteriše se ponovljenim epizodama delimične ili potpune…
Visoki krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, predstavlja jedan od najčešćih zdravstvenih problema diljem svijeta. Ovaj tihi ubojica utječe na milijarde ljudi, često bez ikakvih vidljivih simptoma, a…
Test na prisutnost bakterije Helicobacter pylori se običajno izvaja s pomočjo dveh glavnih metod: testa dihalnega izdihanega zraka (urea dihalni test) in testa na prisotnost bakterije v blatu. Tu je…