Angina

Angina je medicinski termin koji se koristi za označavanje bolova ili nelagode u prsima koji se javljaju kada srčani mišić ne prima dovoljno kisika. Ovo stanje obično uzrokuje suženje ili blokadu koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju. Najčešći uzrok angine je koronarna bolest srca (CHD), koja se naziva i koronarna arterijska bolest (CAD).

Postoje dvije glavne vrste angine:

1. Stabilna angina: Ova vrsta angine obično se javlja tijekom fizičke aktivnosti ili stresa. Bol obično traje kratko i povlači se nakon odmora ili primjene lijekova.
2. Nestabilna angina: Ova vrsta angine je ozbiljnija i obično se javlja iznenada čak i u mirovanju. Bol je obično teža i dulje traje. Nestabilna angina često ukazuje na povećan rizik od srčanog udara i zahtijeva hitnu medicinsku pažnju.

Simptomi angine uključuju bol, stezanje ili nelagodu u prsima, koji se često mogu širiti prema vratu, rukama, čeljusti ili leđima. Ostali simptomi mogu uključivati kratkoću daha, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu ili umor.

Liječenje angine obično uključuje promjene u načinu života (kao što su prestanak pušenja, pravilna prehrana i vježbanje), lijekove koji pomažu proširiti koronarne arterije i poboljšati protok krvi, te u nekim slučajevima i kirurške zahvate kao što su stentiranje ili bypass operacija kako bi se obnovila normalna cirkulacija krvi u srcu. Važno je da osobe koje imaju simptome angine potraže medicinsku pomoć kako bi se pravilno dijagnosticirala i liječila.

Odgovori na često postavljana pitanja o angini

Evo odgovora na neka često postavljana pitanja o angini:

1. Što je angina? Angina je medicinski pojam koji označava bol ili nelagodu u prsima koja se javlja kada srce ne prima dovoljno kisika zbog suženih ili blokiranih koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. To se često događa kao posljedica koronarne bolesti srca.
2. Koje su vrste angine? Postoje dvije glavne vrste angine:
   • Stabilna angina: Javlja se tijekom fizičke aktivnosti ili stresa i obično se povlači nakon odmora.
   • Nestabilna angina: Javlja se iznenada, čak i u mirovanju, te je ozbiljnija i duže traje. Može ukazivati na povećan rizik od srčanog udara.
3. Koji su simptomi angine? Simptomi angine uključuju:
   • Bol, stezanje ili nelagodu u prsima.
   • Bol koji se može širiti prema vratu, rukama, čeljusti ili leđima.
   • Kratkoća daha.
   • Mučnina, povraćanje, vrtoglavicu ili umor.
4. Kako se dijagnosticira angina? Angina se obično dijagnosticira na temelju medicinske povijesti pacijenta, fizičkog pregleda, elektrokardiograma (EKG) te dodatnih testova poput stres testa, koronarne angiografije ili CT angiografije srčanih arterija.
5. Kako se liječi angina? Liječenje angine ovisi o njezinoj vrsti i ozbiljnosti. To može uključivati promjene u načinu života (kao što su prestanak pušenja, prehrana i vježbanje), lijekove za proširenje koronarnih arterija i poboljšanje protoka krvi, te kirurške zahvate kao što su stentiranje ili bypass operacija.
6. Koja je uloga stresa u pojavi angine? Stres može izazvati ili pogoršati simptome angine kod osoba koje već imaju koronarnu bolest srca. U takvim slučajevima, upravljanje stresom može biti važan dio terapije.
7. Kako se može prevencija angine? Prevencija angine uključuje održavanje zdravog načina života, uključujući pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i kontrolu visokog krvnog tlaka i kolesterola. Redoviti liječnički pregledi i praćenje zdravlja srca također su važni.
8. Kako prepoznati kada treba potražiti hitnu medicinsku pomoć? Ako imate simptome angine, posebno ako su ozbiljni, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Simptomi kao što su jaka bol u prsima, bol koja traje dulje od nekoliko minuta, mučnina, povraćanje ili gubitak svijesti mogu ukazivati na srčani udar i zahtijevaju odmah pozivanje hitne pomoći. Ne zanemarujte takve simptome.

Simptomi angine

Simptomi angine variraju ovisno o vrsti angine i ozbiljnosti stanja. Evo najčešćih simptoma stabilne angine i nestabilne angine:

Stabilna angina:

1. Bol, nelagoda ili stezanje u prsima: Osjećaj pritiska, stiskanja ili težine u sredini prsnog koša je čest simptom. Bol obično traje nekoliko minuta i može se širiti prema vratu, rukama, čeljusti, ramenima ili leđima.
2. Bol se obično pokreće fizičkom aktivnošću, stresom ili emocionalnim uzbuđenjem.
3. Bol se olakšava odmorom ili primjenom lijekova za proširenje koronarnih arterija, kao što su nitroglicerin.

Nestabilna angina:

1. Slični simptomi kao kod stabilne angine, ali su obično ozbiljniji i traju dulje.
2. Bol se često javlja iznenada, čak i u mirovanju.
3. Bol se može povećati u trajanju, intenzitetu i učestalosti te nije uvijek povezana s fizičkom aktivnošću.
4. Nestabilna angina često ukazuje na povećan rizik od srčanog udara.

Važno je napomenuti da simptomi angine mogu varirati od osobe do osobe, i neki ljudi mogu doživjeti samo neke od navedenih simptoma. Ako osjećate bilo koji od ovih simptoma, posebno ako su jaki, dugotrajni ili se javljaju iznenada, važno je potražiti medicinsku pomoć, jer angina može biti znak ozbiljnog problema sa srcem, uključujući srčani udar.

Angina protiv srčanog udara

Angina i srčani udar (infarkt miokarda) su dva različita, ali povezana stanja koja se odnose na srce. Oba uključuju problema s opskrbom krvi srčanom mišiću, ali se razlikuju u nekoliko ključnih aspekata:

1. Angina:
   • Angina je bol ili nelagoda u prsima koja se javlja kada srčani mišić ne prima dovoljno kisika zbog suženih ili blokiranih koronarnih arterija.
   • Angina obično traje nekoliko minuta i olakšava se odmorom ili uzimanjem odgovarajućih lijekova, kao što je nitroglicerin.
   • Angina je obično upozorenje da postoji problem s opskrbom krvi srcu, ali ne uzrokuje trajnu štetu na srčanom mišiću.
2. Srčani udar:
   • Srčani udar je ozbiljniji od angine i događa se kada jedan dio srčanog mišića ne prima dovoljno kisika i umire zbog potpune blokade koronarne arterije. To je akutno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
   • Simptomi srčanog udara uključuju intenzivnu bol u prsima koja može trajati dulje i ne olakšava se odmorom, kao i mučninu, povraćanje, znojenje, kratkoću daha i osjećaj panike.

Važno je razumjeti razlike između angine i srčanog udara te kako se ponašati u svakom slučaju:

• Angina je upozorenje na probleme s koronarnim arterijama i treba potražiti medicinsku pomoć kako bi se identificirali uzroci i pravilno liječili.
• Srčani udar je hitno medicinsko stanje, i kad se pojave simptomi, treba odmah pozvati hitnu pomoć kako bi se minimizirala šteta na srcu.

Liječenje i prevencija angine i srčanog udara često uključuju promjene u načinu života (kao što su zdrava prehrana, vježbanje, prestanak pušenja), upotrebu lijekova za kontrolu faktora rizika (kao što su krvni tlak i kolesterol) te, u nekim slučajevima, medicinske procedure poput stentiranja ili bypass operacije.

Vrste angine

Postoje dvije glavne vrste angine: stabilna angina i nestabilna angina. Svaka od njih ima svoje karakteristike i razlike u simptomima i ozbiljnosti.

1. Stabilna angina:
   • Stabilna angina je najčešći oblik angine.
   • Obično se javlja tijekom fizičke aktivnosti, stresa ili emocionalnog uzbuđenja.
   • Simptomi su obično predvidljivi i povezani su s izazivačkim faktorima.
   • Bol u prsima ili nelagoda često traju nekoliko minuta i povlače se odmorom ili uzimanjem nitroglicerina.
   • Osobe s stabilnom anginom obično imaju veći stupanj kontrole nad svojim simptomima i znaju što ih izaziva.
2. Nestabilna angina:
   • Nestabilna angina je ozbiljnija od stabilne angine i obično ukazuje na povećani rizik od srčanog udara.
   • Simptomi nestabilne angine često su ozbiljniji, traju dulje i češće se javljaju iznenada, čak i u mirovanju.
   • Bol u prsima ili nelagoda mogu biti teži, neugodniji i ne olakšavaju se uvijek odmorom ili uzimanjem nitroglicerina.
   • Nestabilna angina može ukazivati na rupture ili erozije plakova u koronarnim arterijama i potencijalni rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, što može dovesti do srčanog udara.

Osim ovih dvije osnovne vrste angine, postoje i druge manje uobičajene kategorije i oblici angine, kao što su varijabilna angina (Prinzmetalova angina), mikrovaskularna angina i sindrom X. Svaka od ovih vrsta angine ima svoje specifične karakteristike i uzroke te zahtijeva poseban pristup dijagnozi i liječenju.

Važno je napomenuti da svaka osoba može doživjeti anginu na različite načine, pa je važno konzultirati se s liječnikom radi točne dijagnoze i upravljanja ovim stanjem.

Uzroci angine

Angina je posljedica smanjenog protoka krvi do srčanog mišića zbog suženja ili blokade koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju. Glavni uzrok angine je koronarna bolest srca (CHD), koja je također poznata kao koronarna arterijska bolest (CAD). Postoji nekoliko faktora i čimbenika rizika koji mogu pridonijeti razvoju CHD i, posljedično, angine:

1. Ateroskleroza: Najčešći uzrok CHD-a je ateroskleroza, proces u kojem se plakovi (nakupine masnoće, kolesterola i kalcija) nakupljaju na unutarnjim stijenkama koronarnih arterija, sužavajući njihovu lumenu i smanjujući protok krvi.
2. Pušenje: Pušenje cigareta povećava rizik od razvoja CHD-a i angine. Kemikalije iz duhana mogu oštetiti stijenke arterija i povećati taloženje plakova.
3. Visok krvni tlak: Visok krvni tlak opterećuje srce i arterije, povećavajući rizik od ateroskleroze i suženja arterija.
4. Povišene razine kolesterola: Povećane razine LDL ("lošeg") kolesterola u krvi mogu doprinijeti nastanku plakova u arterijama.
5. Dijabetes: Dijabetes povećava rizik od razvoja CHD-a i angine jer može oštetiti unutarnje stijenke arterija.
6. Pretilost: Prekomjerna težina može povećati rizik od CHD-a i angine, posebno ako je masnoća skladištena u trbušnoj šupljini.
7. Nedostatak tjelesne aktivnosti: Nedostatak tjelesne aktivnosti povećava rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka i drugih čimbenika rizika za CHD.
8. Nasljedni faktori: Nasljedna predispozicija može također igrati ulogu u riziku od razvoja CHD-a. Ako su članovi obitelji imali CHD, to može povećati vaš vlastiti rizik.
9. Stres: Dugotrajan stres i emocionalni stres mogu pogoršati anginu kod osoba koje već imaju ovaj problem.

Važno je napomenuti da kombinacija ovih faktora rizika može povećati vjerojatnost razvoja CHD-a i angine. Održavanje zdravog načina života, redoviti medicinski pregledi i kontrola faktora rizika mogu pomoći u smanjenju rizika od angine i drugih srčanih problema.

Faktori rizika za anginu

Faktori rizika za anginu (angina pektoris) su čimbenici ili uvjeti koji povećavaju vjerojatnost razvoja angine. Mnogi od ovih faktora rizika također su povezani s razvojem koronarne bolesti srca (CHD), što je osnovni uzrok angine. Evo glavnih faktora rizika za anginu:

1. Koronarna bolest srca (CHD): Prisutnost CHD-a povećava rizik od razvoja angine jer su koronarne arterije sužene ili blokirane.
2. Pušenje: Pušenje cigareta povećava rizik od razvoja CHD-a i angine. Kemikalije iz duhana mogu oštetiti arterije i potaknuti taloženje plakova.
3. Visok krvni tlak (hipertenzija): Hipertenzija opterećuje arterije i srce, što povećava rizik od ateroskleroze i angine.
4. Povišene razine kolesterola: Visoke razine LDL ("lošeg") kolesterola u krvi mogu pridonijeti stvaranju plakova u arterijama, sužavajući njihovu lumenu.
5. Dijabetes: Dijabetes povećava rizik od CHD-a i angine jer može oštetiti unutarnje stijenke arterija.
6. Pretilost: Prekomjerna težina, posebno trbušna pretilost, povećava rizik od angine i drugih srčanih problema.
7. Nedostatak tjelesne aktivnosti: Nedostatak vježbanja povećava rizik od pretilosti i drugih faktora rizika za CHD.
8. Loša prehrana: Prehrana bogata zasićenim mastima, trans mastima, šećerom i solju može povećati rizik od CHD-a i angine.
9. Nasljedni faktori: Ako imate obiteljsku povijest CHD-a, imate veći rizik od razvoja angine.
10. Stres: Dugotrajni emocionalni stres može pogoršati anginu i izazvati napade.
11. Dob i spol: Rizik od angine povećava se s godinama, a muškarci su obično u većem riziku od žena prije menopauze.
12. Zloupotreba alkohola: Pretjerana konzumacija alkohola može povećati rizik od CHD-a i angine.
13. Druge bolesti: Određene bolesti poput bolesti štitnjače, lupusa i reumatoidnog artritisa mogu povećati rizik od angine.

Važno je napomenuti da kombinacija ovih faktora rizika može značajno povećati vjerojatnost razvoja angine i drugih srčanih problema. Upravljanje ovim faktorima rizika putem zdravih promjena u načinu života, redovitih medicinskih pregleda i, po potrebi, lijekova može pomoći u smanjenju rizika od angine.

Kako liječiti anginu - dijagnostika i ispitivanja

Dijagnostika i liječenje angine obično uključuju niz koraka i ispitivanja kako bi se postavila točna dijagnoza i razvila odgovarajuća terapija. Evo osnovnih koraka u dijagnostici i liječenju angine:

1. Medicinska povijest i fizički pregled: Liječnik će prvo razgovarati s pacijentom o njegovoj medicinskoj povijesti, simptomima i faktorima rizika. Također će provesti fizički pregled kako bi utvrdio prisutnost simptoma angine.
2. Elektrokardiogram (EKG): EKG je test koji mjeri električnu aktivnost srca i može otkriti promjene koje ukazuju na anginu. Međutim, EKG može biti normalan čak i ako imate anginu, pa će se obično kombinirati s drugim ispitivanjima.
3. Stres test: Stres test (također poznat kao test opterećenja) uključuje vježbanje pod nadzorom liječnika kako bi se izazvali simptomi angine. Tijekom testa prate se EKG i krvni tlak. Stres test pomaže u otkrivanju problema s opskrbom krvi srcu tijekom fizičke aktivnosti.
4. Koronarna angiografija: Ovo je invazivni postupak u kojem se kontrastno sredstvo ubrizgava u koronarne arterije, a zatim se koristi rendgenski aparat za praćenje protoka krvi kroz arterije. Ovaj postupak može pomoći u identifikaciji suženja ili blokade u arterijama.
5. CT angiografija: CT angiografija koristi kompjutersku tomografiju za dobivanje slika koronarnih arterija i identifikaciju suženja ili blokada.
6. Eho srca: Eho srca (ehokardiografija) koristi zvučne valove za stvaranje slika srca i može pomoći u procjeni struktura srca i kontrakcije srčanog mišića.

Liječenje angine obično uključuje sljedeće korake:

1. Promjene u načinu života: To uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i upravljanje faktorima rizika poput visokog krvnog tlaka i kolesterola.
2. Lijekovi: Lijekovi se često koriste za kontrolu simptoma angine i smanjenje opterećenja srca. To uključuje nitrate, beta-blokatore, antiplateletne lijekove i statine.
3. Revaskularizacija: Ako su arterije znatno sužene ili blokirane, možda će biti potrebni postupci kao što su stentiranje (umetanje stenta radi širenja arterije) ili bypass operacija (presijecanje arterije kako bi se obišla sužena ili blokirana područja).
4. Upravljanje stresom: Učenje tehnika za upravljanje stresom, poput opuštanja i meditacije, može pomoći u smanjenju simptoma angine.
5. Praćenje: Redoviti pregledi i praćenje s liječnikom su važni kako bi se osiguralo da se liječenje održava i prilagođava potrebama pacijenta.

Važno je napomenuti da liječenje angine treba prilagoditi svakom pojedinom pacijentu na temelju ozbiljnosti simptoma, dijagnoze i faktora rizika. Pacijenti trebaju surađivati s liječnicima kako bi razvili i pratili plan liječenja koji odgovara njihovim potrebama.

Pitanja o angini za vašeg liječnika

Naravno, evo nekoliko pitanja o angini koja biste mogli postaviti svom liječniku:

1. Kakvi su specifični uzroci moje angine? Jesu li koronarne arterije sužene ili blokirane?
2. Kako mogu kontrolirati faktore rizika za anginu, poput visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa?
3. Koji su mogući simptomi angine koje bih trebao/la pratiti, i kako da prepoznam razliku između angine i srčanog udara?
4. Kakav je moj plan liječenja za anginu? Koje lijekove trebam uzimati i kako ih pravilno primjenjivati?
5. Postoji li potreba za revaskularizacijom, kao što su stentiranje ili bypass operacija, i kako se takvi postupci izvode?
6. Mogu li nastaviti s fizičkom aktivnošću i vježbanjem? Postoje li određeni upute za vježbanje koje bih trebao/la slijediti?
7. Koje promjene u prehrani trebam napraviti kako bih poboljšao/la svoje zdravlje i smanjio/la rizik od ponovne pojave angine?
8. Kako se upravlja stresom kao faktorom koji može pogoršati simptome angine?
9. Koje su mjere hitne pomoći ako doživim teže simptome angine? Kada trebam nazvati hitnu pomoć?
10. Koliko često trebam dolaziti na kontrolne preglede i praćenje? Koje testove trebam redovito obavljati kako bih osigurao/la da se angina pravilno kontrolira?

Ova pitanja su korisna za razgovor sa svojim liječnikom kako biste bolje razumjeli svoje stanje i kako bi se razvio personaliziran plan liječenja. Važno je biti informiran i surađivati s liječnikom kako biste efikasno upravljali svojom anginom i poboljšali svoje zdravlje srca.

Liječenje angine

Liječenje angine ovisi o vrsti angine, ozbiljnosti simptoma i individualnim potrebama pacijenta. Ovdje su općenite smjernice za liječenje angine:

1. Promjene u načinu života:
   • Prehrana: Zdrava prehrana s niskim udjelom zasićenih masti i trans masti, visokim udjelom voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe može pomoći u smanjenju rizika od angine.
   • Tjelesna aktivnost: Redovito vježbanje može pomoći u poboljšanju srčanog zdravlja i smanjenju rizika od angine. Važno je konzultirati se s liječnikom kako biste utvrdili koje vrste vježbanja su sigurne za vas.
   • Prestanak pušenja: Pušenje je ozbiljan faktor rizika za anginu, pa prestanak pušenja može značajno poboljšati stanje.
2. Lijekovi:
   • Nitroglicerin: Nitroglicerin se koristi za ublažavanje akutnih napada angine. To je brzo djelujući lijek koji opušta koronarne arterije i povećava protok krvi u srčani mišić.
   • Beta-blokatori: Ovi lijekovi smanjuju opterećenje srca i smanjuju potrebu za kisikom, čime se kontroliraju simptomi angine.
   • Antiplateletni lijekovi: Antiplateletni lijekovi poput aspirina sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka i smanjuju rizik od srčanog udara.
   • Statini: Statini se koriste za snižavanje kolesterola u krvi i smanjenje rizika od razvoja ateroskleroze.
3. Revaskularizacija:
   • Ako su arterije ozbiljno sužene ili blokirane, možda će biti potrebni postupci poput stentiranja ili bypass operacije kako bi se obnovila normalna cirkulacija krvi u srcu.
4. Upravljanje stresom:
   • Učenje tehnika za upravljanje stresom, poput dubokog disanja, meditacije i relaksacije, može pomoći u smanjenju simptoma angine.
5. Kontrola drugih medicinskih stanja:
   • Ako imate druge zdravstvene probleme, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili povišenih masnoća u krvi, važno je da se ti problemi također kontroliraju jer mogu povećati rizik od angine.
6. Redoviti pregledi:
   • Redoviti posjeti liječniku i praćenje stanja su važni kako bi se osiguralo da se liječenje prilagođava i održava na odgovarajući način.

Važno je napomenuti da je svako liječenje angine individualizirano, i da plan liječenja ovisi o specifičnostima vašeg slučaja. Suradnja s liječnikom i praćenje njegovih preporuka ključni su za upravljanje anginom i očuvanje srčanog zdravlja.

Izgledi za anginu

Izgledi za anginu ovise o različitim faktorima, uključujući ozbiljnost stanja, pravilno liječenje, kontrolu faktora rizika i individualne karakteristike svakog pacijenta. U većini slučajeva, angina se može uspješno upravljati, a pacijenti mogu voditi kvalitetan život uz odgovarajuće liječenje i promjene u načinu života. Evo nekoliko ključnih čimbenika koji utječu na izglede za anginu:

1. Ozbiljnost angine: Ozbiljnost angine može varirati od blage i povremene do teže i česte. Osobe s blagom stabilnom anginom često imaju bolji ishod od onih s težom i nestabilnom anginom.
2. Pravilno liječenje: Praćenje preporuka liječnika i pravilno uzimanje lijekova ključno je za kontrolu simptoma i prevenciju napredovanja bolesti.
3. Kontrola faktora rizika: Upravljanje faktorima rizika, kao što su visoki krvni tlak, povišene razine kolesterola, dijabetes i pušenje, može značajno poboljšati izglede.
4. Promjene u načinu života: Zdrave promjene u načinu života, uključujući pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i upravljanje stresom, mogu poboljšati izglede.
5. Praćenje: Redoviti pregledi i praćenje s liječnikom važni su za pravilno upravljanje anginom i prilagođavanje plana liječenja prema potrebi.
6. Revaskularizacija: U nekim slučajevima, postupci poput stentiranja ili bypass operacije mogu biti potrebni kako bi se obnovila normalna cirkulacija krvi u srcu.
7. Nasljedna predispozicija: Nasljedna povijest bolesti srca može utjecati na izglede. Osobe s obiteljskom poviješću CHD-a imaju veći rizik.
8. Starost i spol: Rizik od angine povećava se s godinama, a muškarci su obično u većem riziku od žena prije menopauze.

Važno je napomenuti da je angina upozorenje na prisutnost koronarne bolesti srca (CHD) i povećava rizik od srčanog udara. Stoga je ključno ozbiljno shvatiti dijagnozu angine, surađivati s liječnikom i poduzeti korake za poboljšanje srčanog zdravlja kako biste povećali svoje izglede za dug i kvalitetan život.